VIZUELNI IDENTITET 60. MOKRANjČEVIH DANA

Autor idejnog rešenja 60. „Mokranjčevih dana“ je Marko Stojanović, umetnik i grafički dizajner rođen u Negotinu, čiji rad karakteriše istraživanje odnosa savremenog vizuelnog izraza i kulturnog nasleđa.
Inspirisan tradicijom i rodnim gradom, Stojanović je, posle nekoliko godina, ponovo autor grafičkog rešenja festivala.
O svojoj inspiraciji za ovogodišnji vizuelni koncept „Mokranjčevih dana“, Stojanović ističe:
„U Muzeju Krajine u Negotinu čuva se izuzetno retka pregača, ukrašena apliciranim čaurama svilene bube. Reč je o uništenim čaurama od kojih nije bilo moguće izvući svilenu nit — njihovim isecanjem u krstiće, krugove, stilizovane cvetove i listove, grade se razigrani floralni motivi na narodnoj nošnji.
Ovi ukrasi su delimično dekonstruisani i premešteni u novo čitanje: oni sada formiraju lik Stevana Mokranjca, kompozitora koji je sopstveni muzički jezik oblikovao upravo iz narodnog stvaralaštva. Materijal koji je prvobitno smatran neupotrebljivim postaje nosilac značenja — kao što se i sirovi, folklorni motivi kroz Mokranjčev rad uzdižu u visoku umetnost.
Lik se razlaže kada mu se posmatrač približi. Iz blizine, ostaje crno platno i pulsirajući niz organskih oblika — mnoštvo glasova, ritmova i fragmenata. Sa distance, ti elementi se ujedinjuju u prepoznatljiv portret. Upravo u toj promeni percepcije nalazi se analogija sa muzikom: pojedinačni glasovi gube se u celini, ali tek zajedno stvaraju horsku ili orkestarsku harmoniju.
Rešenje zadržava svedeni kolorit pregače, čime se otvara prostor za čisto vizuelno čitanje, poput pogleda kroz mikroskop ili u sazvežđe. Vizuelni jezik sastavljen je od elemenata originalne narodne nošnje koja se u Mokranjčevo vreme mogla videti na ulicama Negotina — i koja se danas, kroz ovaj plakat, ponovo vraća u javni prostor.“
Marko Stojanović (1982), rođen je u Negotinu. Diplomirao je 2006. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek za grafički dizajn gde je nagrađen nagradom Art klinike. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, među kojima su Kulturni centar Beograda, Homesession (Barselona), Kino Šiška (Ljubljana), Muzej savremene umetnosti Sent Etjen, Oktobarski salon, kao i na brojnim drugim izložbama i manifestacijama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi objavljivani su u časopisima EEP (Eastern European Photography, Berlin), Membrana (Ljubljana) i Lint Magazin (Geteborg). Dobitnik je Zlatne Sterijine plakete za likovno oblikovanje. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama Grada Beograda, Telenor fondacije, Imago Mundi i drugim. U svom radu istražuje različite medije – od crteža do goblena dok je poslednje vreme fokus njegovog interesovanja usmeren na fotografiju.
Fotografije pregače koja se čuva u Muzeju Krajine: Slobodan Bugarčić