Hor Radio-televizije Srbije, jedan od najeminentnijih srpskih vokalnih ansambala, oduševio je publiku 59. „Mokranjčevih dana“ u Negotinu. Pod dirigentskom palicom maestra Srboljuba Dinića, izveo je duhovni i svetovni repertoar iz opusa Stevana Mokranjca, potvrđujući svoju umetničku doslednost i bliskost sa srpskim muzičkim nasleđem.
U duhovnom segmentu, koncert je započeo izvođenjem fragmenata iz Liturgije Svetog Jovana Zlatoustog, među kojima je i veličanstvena „Heruvimska pesma“, jedno od najdubljih i najpoznatijih dela srpske duhovne muzike. Hor Radio-televizije Srbije potom je izveo Opelo, dok je u svetovnom delu programa, publika uživala u interpretaciji Treće, Pete i Sedme rukoveti i autentičnog izraza Mokranjčevog pristupa obradi narodnih melodija.
Nastup je upotpunjen angažmanom brojnih solista: Radmila Vladetić Ivanišević i Vjera Adžić (soprani), Dina Travica i Višnja Dimitrijević (altovi), Nikola Dorić, Radivoje Spasojević, Vukašin Karagunović, Mirko Milanović (tenori), Aleksandar Novaković, Milan Stančić (baritoni) i Miloš Gašić i Darko Manić (basovi).
Svojim nastupom, Hor RTS-a, koji je u istoriji „Mokranjčevih dana“ ansambl sa najvećim brojem nastupa, ponovo je pokazao zašto se ubraja u najznačajnije čuvare srpske muzičke tradicije i kako Mokranjčevo delo i danas živi – snažno, nadahnjujuće i duboko ukorenjeno u kulturni identitet naroda.
Hor Radio-televizije Srbije osnovan je 1939. godine u okviru Radio Beograda. Prvi šef-dirigent Milan Bajšanski, usmerio je programsku strategiju u pravcu afirmisanja domaće muzičke baštine, kao i značajnih ostvarenja svetske horske literature i vokalnoinstrumentalnih dela. Ona je zadržana sve do današnjih dana, definišući umetničku biografiju ovog ansambla dugu više od osam decenija. Rad Hora posebno su obeležili šefovi-dirigenti Borivoje Simić, Mladen Jagušt, Vladimir Kranjčević i Bojan Suđić. Kroz istoriju Hor je nastupao sa mnogim istaknutim dirigentima i solistima. Učestvovao je na svim značajnim muzičkim festivalima u Jugoslaviji i Srbiji, a ostvario je i uspešne turneje po Poljskoj, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj, Engleskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Španiji, Italiji, Grčkoj i Rusiji. Hor kontinuirano deluje i u domenu arhiviranja trajnih zvučnih zapisa, koji se čuvaju u Zvučnom arhivu Radio Beograda. Među njima se posebno izdvaja muzika domaćih stvaralaca, čime ovaj ansambl aktivno deluje u pravcu očuvanja i afirmacije nacionalne kulturne baštine. Hor RTS-a, jedini profesionalni ansambl ovakvog tipa u Srbiji, dobitnik je mnogih priznanja, među kojima su Oktobarska nagrada grada Beograda (1982), Zlatni beočug (1989) za unapređenje kulture i umetnosti grada Beograda, Zlatni beočug (2007) za trajni doprinos kulturi glavnog grada, Muzika Klasika za koncert godine (2014) i Sretenjski orden trećeg stepena, za postignute rezultate u kulturnim delatnostima u 80 godina rada (2019). Repertoar Hora danas obuhvata najznačajnija dela horske literature, kompleksne partiture vokalno-instrumentalne i operske muzike, a neguje i muziku popularnih žanrova. Ovaj ansambl aktivno izvodi i dela savremenih inostranih i domaćih autora, najčešće ih premijerno interpretirajući, a mnoga od njih su mu upravo i posvećena. Repertoar se i dalje proširuje u vidu saradnje sa drugim ansamblima Muzičke produkcije RTS-a, obogaćujući već bogatu zbirku Zvučnog arhiva novim, interpretativno osavremenjenim, snimcima. Široki dijapazon umetničkih stremljenja pozicionirao je Hor RTS-a kao renomirani horski ansambl, prepoznatljivog zvuka i izvođačkog ugleda, koji je aktivno prisutan u srpskom muzičkom životu.


